Novi zakon: nova pravila za bezbedniji rad - Asip Prevent

NOVI ZAKON: NOVA PRAVILA ZA BEZBEDNIJI RAD

Ukoliko vam obaveze ne dozvoljavaju da s pažnjom predlog novog  Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu , i da se temeljno informišete o svim promenama na vreme, mi smo se potrudili da to učinimo za vas. Novi zakon donosi niz promena od pooštravanja sankcija propisanih zakonom, pa do propisa o većem prisustvu lica za bezbednost u svim procesima rada.

U nastavku teksta vam donosimo rezime nekih od najvažnijih promena koje mogu uticati na vaše svakodnevno poslovanje. Ako imate bilo kakvih nedoumica, ili su vam otrebni stručni saveti u pogledu novog zakona, slobodno nam se obratite. ASIP Prevent je tu zbog vas.

ZAKON O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU

Član 4, tačka 21

Radno mesto sa povećanim rizikom jeste radno mesto na visini, radno mesto u dubini, radno mesto na upravljanju vozilima i unutrašnjem transportu (viljuškari, dizalice, transporteri, građevinske i poljoprivredne mašine i sl.) i drugo radno mesto utvrđeno aktom o proceni rizika poslodavca na kome, i pored potpuno primenjenih mera u skladu sa ovim zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze bezbednost i zdravlje zaposlenog.

Član 4, tačka 24

Savetnik za bezbednost i zdravlje na radu jeste stručno lice koje obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu, ima odgovarajući nivo kvalifikacija, položen odgovarajuci stručni ispit, licencu za obavljanje poslova savetnika za bezbednost i zdravlje na radu i koje poslodavac pisanim aktom imenuje za obavljanje tih poslova;

Član 4, tačka 25

Saradnik za bezbednost i zdravlje na radu jeste stručno lice koje obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu u delatnostima iz člana 47. stav 1. ovog zakona, ima odgovarajući nivo kvalifikacija, položen odgovarajući stručni ispit, licencu  za obavljanje poslova saradnika za bezbednost i zdravlje na radu i koje poslodavac pisanim aktom imenuje za obavljanje tih poslova;

Član 9, stav 4

U slučaju nastanka povrede na radu zbog elementarnih nepogoda, ozbiljne, neizbežne i neposredne opasnosti koje su izvan kontrole poslodavca ili zbog izuzetnih događaja čije se posledice uprkos svim preduzetim merama od strane poslodavca nisu mogle izbeći, poslodavac nije odgovoran u smislu ovog zakona.

Član 15, tačka 1

Poslodavac je dužan da:

aktom u pisanoj formi imenuje savetnika, odnosno saradnika za bezbednost i zdravlje na radu.

Član 15, tačka 7

Poslodavac je dužan da:

angažuje pravno lice sa licencom radi sprovođenja preventivnih i periodičnih pregleda i provere opreme za rad i pregleda i ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija, kao i preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne sredine, odnosno hemijskih, fizičkih štetnosti (osim jonizujućih zračenja), mikroklime i osvetljenosti i bioloških štetnosti;

Pravno lice iz stava 1. tačka 7) ovog člana dužno je da izda stručni nalaz po izvršenom pregledu i proveri opreme za rad i pregledu i ispitivanju električnih i gromobranskih instalacija ili ispitivanju uslova radne sredine najkasnije u roku do 30 dana od dana izvršenog pregleda i provere, odnosno ispitivanja. Ako se prilikom pregleda i provere opreme za rad utvrdi da na opremi za rad nisu primenjene mere za bezbedan i zdrav rad, lice koje je vršilo pregled i proveru opreme za rad dužno je da odmah o tome obavesti poslodavca, odnosno savetnika ili saradnika za bezbednost i zdravlje na radu i da na opremi postavi nalepnicu o neispravnosti. Poslodavac, odnosno savetnik ili saradnik za bezbednost i zdravlje na radu dužan je da odmah zabrani rad na opremi za rad na kojoj nisu primenjene mere za bezbedan i zdrav rad. Zabrana korišćenja opreme za rad važi do otklanjanja nepravilnosti zbog kojih oprema za rad nije bezbedna za upotrebu, odnosno do izdavanja stručnog nalaza o pregledu i proveri od strane pravnog lica sa licencom kojim se potvrđuje da su na opremi za rad primenjene mere za bezbedan i zdrav rad.

Član 22, stav 2

Poslodavac iz stava 1. ovog člana je dužan da izradi propisan elaborat o uređenju gradilišta, ako radovi traju duže od tri dana u kontinuitetu i propisan elaborat o uređenju gradilišta, koji uz prijavu o početku rada dostavlja nadležnoj inspekciji rada, najmanje osam dana pre pocetka izvodenja radova.

Član 27.

Poslodavac je dužan da, pre početka izvođenja radova na visini, u dubini, u skučenom prostoru, u prostoru sa potencijalno eksplozivnim atmosferama, na energetskom objektu, pri korišcenju opasne hemijske materije, rad u zonama u kojima je prisutna ozbiljna, neizbežna ili neposredna opasnost ili štetnost koja može da ugrozi zdravlje zaposlenog, obezbedi izdavanje dozvole za rad.

Poslodavac je dužan da utvrdi postupak i način za izdavanje dozvole za rad.

Član 36, stav 2

U slučaju teške povrede na radu, smrtne povrede na radu ili kolektivne povrede na radu sa teškom ili smrtnom povredom na radu, poslodavac je dužan da odmah, a najkasnije u roku od osam dana od nastanka povrede izvrši dodatnu obuku zaposlenih na tom radnom mestu u organizacionoj jedinici gde se povreda dogodila, sa obavezom obaveštavanja svih zaposlenih.

Član 46.

U delatnostima iz clana 48. ovog zakona poslodavac koji zapošljava, odnosno radno angažuje od 251 do 500 zaposlenih je dužan da zaključi ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa najmanje dva savetnika za bezbednost i zdravlje na radu, a poslodavac koji zapošljava odnosno radno angažuje više od 500 zaposlenih je dužan da zaključi ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa najmanje tri savetnika za bezbednost i zdravlje na radu.

U svim ostalim delatnostima poslodavac koji zapošljava, odnosno radno angažuje više od 500 zaposlenih je dužan da zaključi ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa najmanje dva saradnika za bezbednost i zdravlje na radu.

Ako poslodavac angažuje pravno lice ili preduzetnika koji imaju licencu za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, to pravno lice, odnosno preduzetnik određuju broj savetnika za bezbednost i zdravlje na radu u skladu sa stavom 6. ovog clana.

Član 47.

Poslove bezbednosti i zdravlja na radu iz člana 50. ovog zakona, poslodavac može da obavlja sam u delatnostima trgovine na malo, usluga smeštaja i ishrane,  informisanja i komunikacija, finansijskih delatnosti i delatnosti osiguranja, poslovanja nekretninama, stručnim, naučnim, inovacionim, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, umetnosti, zabave i rekreacije, ostalim uslužnim delatnostima, ako ima do 20 zaposlenih.

Poslodavac iz stava 1. ovog clana dužan je da polaže stručni ispit za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu koji propisuje ministar nadležan za poslove rada i nije dužan da ima propisanu licencu.

Član 48, stav 2

Poslodavac u delatnostima zdravstvene i socijalne zaštite, može da za poslove bezbednosti i zdravlja na radu imenuje savetnika za bezbednost i zdravlje na radu, lice koje ima najmanje steceno visoko obrazovanje od najmanje 240 ESPB bodova na akademskim ili strukovnim studijama u okviru obrazovno – naučnog polja medicinskih nauka.

Član 49.

Poslodavac u delatnostima koje nisu navedene u članu 48. stav 1. ovog zakona, ukoliko sam ne obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu iz clana 47. stav 1. ovog zakona, je dužan da za poslove bezbednosti i zdravlja na radu imenuje saradnika za bezbednost i zdravlje na radu, odnosno lice koje ima najmanje stečeno visoko obrazovanje obima od najmanje 180 ESPB bodova u okviru obrazovno – naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka, medicinskih nauka ili društveno-humanističkih nauka.

Član 56, stav 2

Poslodavac je dužan da zaposlenom koji rad obavlja noću u skladu sa zakonom, obezbedi prethodni i periodični lekarski pregled.

Član 65, stav 2

Izveštaj o povredi na radu se podnosi u pisanom obliku do uspostavljanja Registra povreda na radu u elektronskom obliku.

Član 67, stav 1

Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slucaj povreda na radu i profesionalnih bolesti, radi obezbedivanja naknade štete.

Član 72.

Ministar nadležan za poslove rada za obavljanje odgovarajucih poslova bezbednosti i zdravlja na radu, rešenjem izdaje, odnosno obnavlja licencu, i to:

  1.  savetniku za bezbednost i zdravlje na radu;
  2. saradniku za bezbednost i zdravlje na radu;
  3. koordinatoru za bezbednost i zdravlje na radu u fazi izrade projekta;
  4. koordinatoru za bezbednost i zdravlje na radu u fazi izvodenja radova;
  5. odgovornom licu za obavljanje poslova pregleda i provere opreme za rad pregleda i ispitivanja elektricnih i gromobranskih instalacija;
  6. odgovornom licu za obavljanje poslova ispitivanja uslova radne sredine, odnosno hemijskih i fizickih štetnosti (osim jonizujucih zracenja), mikroklime i osvetljenosti;
  7. odgovornom licu za obavljanje poslova ispitivanja uslova radne sredine – bioloških štetnosti;
  8. pravnom licu ili preduzetniku za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu;
  9. pravnom licu za obavljanje poslova pregleda i provere opreme za rad i pregleda i ispitivanja elektricnih i gromobranskih instalacija;
  10. pravnom licu za obavljanje poslova ispitivanja uslova radne sredine, odnosno hemijskih i fizickih štetnosti (osim jonizujucih zracenja), mikroklime i osvetljenosti;
  11. pravnom licu za obavljanje poslova ispitivanja uslova radne sredine – bioloških štetnosti.

Član 73, stav 1

Licence iz člana 72. ovog zakona ministar nadležan za poslove rada izdaje sa rokom važenja od pet godina. Licenca se može obnoviti na način i pod uslovima pod kojima se izdaje, s tim da se zahtev za obnavljanje licence mora podneti najkasnije 60 dana pre isteka roka važenja licence.

Član 80, stav 1

Licencu za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, iz clana 50. ovog zakona, može da dobije pravno lice ili preduzetnik, koje ima u radnom odnosu na neodredeno vreme sa punim radnim vremenom najmanje dva zaposlena koji imaju licencu savetnika za bezbednost i zdravlje na radu i najmanje tri godine radnog iskustva na tim poslovima nakon sticanja odgovarajuceg obrazovanja

Član 84.

Nosilac licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu dužan je da Upravi dostavi kvartalne izveštaje o obavljenim poslovima po osnovu dobijene licence. Izveštaj narocito sadrži sledece podatke o poslodavcu kod koga se obavljaju poslovi: poslovno ime i sedište; broj i datum zakljucenja ugovora; delatnost poslodavca; adresa gradilišta (ukoliko se poslovi obavljaju na gradilištu) i ukupan broj zaposlenih.

Član 97.

Inspektor rada je dužan da zabrani rad na privremenim ili pokretnim gradilištima za vreme trajanja okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu zaposlenog, a naročito kad utvrdi:

  1. da na gradilištu radi zaposleni koji nije obučen za bezbedan i zdrav rad;
  2. da na gradilištu, na radnom mestu sa povećanim rizikom radi zaposleni koji se nije podvrgao lekarskom pregledu u propisanom roku;
  3. da je na gradilištu radno angažovano lice sa kojim pre stupanja na rad nije zaključen ugovor o radu ili drugi ugovor u skladu sa propisom kojim se uređuje rad i/ili ako to lice nije registrovano u Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja;
  4. da se na gradilištu koristi sredstvo za rad na kome nisu primenjene mere za bezbednost i zdravlje na radu;
  5. da na gradilištu nisu obezbeđene propisane privremene konstrukcije i objekti za rad i kretanje zaposlenih (tunelske podgrade, konstrukcije za sprečavanje odrona zemlje pri kopanju dubokih rovova i sl.);
  6. da poslodavac kome je inspektor rada zabranio rad na radnom mestu na privremenim ili pokretnim gradilištima nije sproveo zabranu rada koju mu je naložio inspektor rada i nastavio je rad za vreme trajanja okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja zaposlenog.

Zabrana rada iz stava 1. ovog clana izrice se investitoru, odnosno zastupniku investitora u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima.

Zabrana iz stava 1. ovog clana traje dok traju okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu na gradilištu, a najmanje tri dana od dana izricanja zabrane rada ukoliko su okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu na gradilištu utvrdene prvi put.

Zabrana iz stava 1. ovog clana traje dok traju okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu na gradilištu, a najmanje 15 dana ukoliko su okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu na gradilištu utvrdene drugi put.

Zabrana iz stava 1. ovog clana traje dok traju okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu na gradilištu, a najmanje 30 dana ukoliko su okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu na gradilištu utvrđene treci put.

Brzo i jednostavno podnošenje onlajn zahteva.
Živimo i radimo bezbedno!