Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad - Asip Prevent

Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad

Na ovoj stranici možete saznati sve što je potrebno o osposobljavanju (obuci) zaposlenih za bezbedan i zdrav rad. Obuhvatićemo ključne informacije o zakonskim obavezama, procesu obuke, kao i važnosti ove edukacije za sigurnost zaposlenih na radnom mestu. Takođe, bićete upućeni na to koje firme su obavezne da organizuju obuke, ko je odgovoran za njihovo sprovođenje, koje dokumente treba voditi, koliko traje obuka, kao i koji su benefiti za poslodavce i zaposlene. Takođe, razmotrićemo i moguće zakonske posledice nepravilne obuke. Na kraju, predstavićemo vam kako Asip Prevent može da vam pomogne u organizovanju svih aspekata obuke i osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad.

Sadržaj

Šta je osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad predstavlja ključni proces edukacije i treninga koji ima za cilj zaštitu zaposlenih od povreda, bolesti i drugih rizika koji mogu nastati tokom obavljanja radnih zadataka. Ovaj proces uključuje upoznavanje sa sigurnosnim pravilima, procedurama zaštite na radu, upotrebom zaštitne opreme, kao i postupcima u slučaju nesreća. Kroz obuku, zaposleni stiču neophodna znanja i veštine za bezbedno obavljanje svojih dužnosti, čime se smanjuje mogućnost nesreća na radu i doprinosi očuvanju zdravlja i dobrobiti svih članova radnog tima.

Koje firme su u obavezi da organizuju osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Obavezu organizovanja osposobljavanja (obuke) zaposlenih imaju svi poslodavci, bez obzira na veličinu i vrstu preduzeća. Poslodavci su dužni da obezbede obuku koja je prilagođena specifičnim rizicima i uslovima rada, kao i da redovno ažuriraju obuku kako bi obezbedili sigurnost svojih radnika.

Kojim se zakonom se reguliše obavezna obuku zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Obaveza osposobljavanja (obuke) zaposlenih za bezbedan i zdrav rad u Srbiji regulisana je Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu (“Sl. glasnik RS”, br. 35/2023).

Kada se vrši osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Osposobljavanje (obuka) zaposlenih za bezbedan i zdrav rad se vrši u sledećim slučajevima:

01 – prilikom zasnivanja radnog odnosa, odnosno drugog radnog angažovanja;

02 – usled premeštaja na druge poslove;

03 – prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad ili promene opreme za rad;

04 – prilikom promene radnog procesa;

05 – ako poslodavac odredi zaposlenom da obavlja poslove na dva ili više radnih mesta;

06 – ako kod poslodavca (na osnovu ugovora, sporazuma ili po bilo kom drugom osnovu) rad obavljaju zaposleni drugog poslodavca;

07 – dodatna obuka kada to zahteva radni proces;

08 – dodatna obuka u slučaju teške, smrtne ili kolektivne povrede na radu sa teškom ili smrtnom povredom na radu;

09 – periodična obuka zaposlenih;

10 – obuka neposrednih rukovodilaca.

Ko vrši proces obuke i osposobljavanja zaposlenih?

Poslodavac je odgovoran za organizovanje i sprovođenje obuke zaposlenih za bezbedan i zdrav rad. Ovu obuku može realizovati na nekoliko načina. Prvi način je da zaposli stručnu osobu (Savetnika ili Saradnika) unutar svoje firme, koja će biti zadužena za upravljanje poslovima bezbednosti i zdravlja na radu, kao i za sprovođenje obuka za zaposlene.

U slučaju da poslodavac nema adekvatan kadar za ovu vrstu obuke, odnosno ako ne ispunjava uslove predviđene čl. 48 i čl. 49 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, može angažovati pravno lice ili preduzetnika sa odgovarajućom licencom. Ove institucije će obezbediti stručnu osobu (Savetnika ili Saradnika) koja će preuzeti odgovornost za pružanje usluga bezbednosti i zdravlja na radu, uključujući obuku svih radnika.

Takođe, poslodavac može sam vršiti obuku zaposlenih za bezbedan i zdrav rad u određenim delatnostima, koje su definisane u članu 47 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, ali pod uslovom da broj zaposlenih u tim delatnostima ne prelazi 20. Takođe, osoba koja sprovodi obuku mora imati položen stručni ispit iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Savetnih ili saradnik za bezbednost i zdravlje na rad

Poslove bezbednosti i zdravlja na radu iz člana 50. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, poslodavac može da obavlja sam u delatnostima trgovine na malo, usluga smeštaja i ishrane, informisanja i komunikacija, finansijskih delatnosti i delatnosti osiguranja, poslovanja nekretninama, stručnim, naučnim, inovacionim, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, umetnosti, zabave i rekreacije, ostalim uslužnim delatnostima, ako ima do 20 zaposlenih.

Poslodavac je u tom slučaju dužan da polaže stručni ispit za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu koji propisuje ministar nadležan za poslove rada i nije dužan da ima propisanu licencu.

Poslodavac u delatnostima koje su definisane u članu 48 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, dužan je da za poslove bezbednosti i zdravlja na radu imenuje savetnika za bezbednost i zdravlje na radu, odnosno lice koje ima najmanje stečeno visoko obrazovanje obima od najmanje 240 ESPB bodova na akademskim ili strukovnim studijama u okviru obrazovno-naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka i prirodno-matematičkih nauka iz oblasti: biološke nauke, nauke o zaštiti životne sredine, fizičke nauke, fizičko-hemijske i hemijske nauke.

Poslodavac u delatnostima zdravstvene i socijalne zaštite, može da za poslovne zadatke bezbednosti i zdravlja na radu imenuje savetnika za bezbednost i zdravlje na radu, lice koje ima najmanje stečeno visoko obrazovanje od najmanje 240 ESPB bodova na akademskim ili strukovnim studijama u okviru obrazovno-naučnog polja medicinskih nauka.

Poslodavac u delatnostima koje nisu navedene u članu 48. stav 1. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, ukoliko sam ne obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu iz člana 47. stav 1. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, je dužan da za poslove bezbednosti i zdravlja na radu imenuje saradnika za bezbednost i zdravlje na radu, odnosno lice koje ima najmanje stečeno visoko obrazovanje obima od najmanje 180 ESPB bodova u okviru obrazovno-naučnog polja.

Neposredni rukovodioci

Obaveze neposrednog rukovodioca po pitanju obuka za bezbedan i zdrav rad su ključne za očuvanje sigurnosti i zdravlja zaposlenih na radnom mestu. Imaju nekoliko odgovornosti u vezi sa obukama:

Praćenje implementacije obuke, obezbeđivanje sigurnosti na radnom mestu, obaveštavanje o novim rizicima, pomoć u identifikaciji opasnosti, podsticanje kulture sigurnosti.

Obaveze rukovodilaca uključuju i kontinuiranu komunikaciju sa menadžmentom kako bi se osigurao redovan tok obuka i evaluacija postojećih bezbednosnih procedura.

Kako teče proces osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Poslodavac treba da obuči svakog zaposlenog za bezbedan i zdrav rad.

Ove obuke se sprovode u toku radnog vremena, a uključuju upoznavanje zaposlenih sa rizicima na radnom mestu i konkretnim merama za bezbednost i zdravlje na radu.

Obuke treba da budu prilagođene specifičnostima konkretnog radnog mesta, a troškove obučavanja snosi poslodavac.

Proces osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad obuhvata teorijski i praktični deo obuke. U teorijskom delu, zaposleni se upoznaju sa svojim pravima i obavezama, kao i pravima i obavezama poslodavca, uz detaljno razumevanje relevantnih zakonskih i podzakonskih akata. U praktičnom delu, zaposleni se konkretno osposobljavaju za bezbedan i zdrav rad na svom radnom mestu, kroz obuku koja se fokusira na primenu naučenih principa i procedura u svakodnevnom radnom okruženju.

Teorijski deo obuke

Teorijski deo obuke za bezbedan i zdrav rad obuhvata edukaciju koja se fokusira na osnovna pravila, principe i zakonske norme koje se primenjuju u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Cilj teorijskog dela obuke je da zaposleni steknu temeljno razumevanje sigurnosnih procedura, rizika na radnom mestu, kao i pravila koja treba da slede kako bi se sprečile povrede i očuvalo zdravlje.

  • Zakonski propisi iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
  • Upoznavanje sa značajem i ciljem bezbednosti i zdravlja na radu
  • Psiho-fizički aspekti bezbednosti na radu
  • Tehnička zaštita (sigurnost pri kretanju, opasnost od pada, udara i sl.)
  • Upotreba lične zaštitne opreme
  • Higijenski uslovi na radu
  • Povrede na radu i pružanje prve pomoći

Praktični deo obuke

U praktičnom delu, zaposleni se konkretno osposobljavaju za bezbedan i zdrav rad na svom radnom mestu, kroz obuku koja se fokusira na primenu naučenih principa i procedura u svakodnevnom radnom okruženju. Odnosi se naročito na:

  • Upoznavanje sa tehnološkim procesima rada
  • Upoznavanje sa korišćenjem opreme i sredstava za rad
  • Upotrebu lične zaštitne opreme
  • Kontrolu i inspekciju radnog mesta
  • Postupanje u hitnim situacijama

Provera osposobljenosti

Provera praktične osposobljenosti zaposlenih je ključna faza u procesu obuke, jer omogućava ocenu stvarne sposobnosti zaposlenih da primene naučene veštine i postupke u realnim radnim uslovima. Ovaj proces omogućava poslodavcima da utvrde da li su zaposleni adekvatno pripremljeni za bezbedan i zdrav rad.

Koje dokumente je potrebno voditi prilikom obuke?

Prilikom obuke za bezbedan i zdrav rad, obavezna su sledeća dokumenta:

OBR 6 – dokaz da je zaposleni osposobljen za bezbedan i zdrav rad

LZO – dokaz da su zaposlenom izdata na upotrebu lična zaštitna sredstva koja su neophodna za njegovo radno mesto, dokaz da je zaposleni ista zaprimio kao i da je prošao obuku za bezbednu upotrebu iste.

Obrazac o praktičnoj proveri osposobljenosti – dokaz da je zaposleni prošao praktičnu obuku za bezbedan i zdrav rad na svakoj opremi za rad koju koristi u tehnološkom procesu.

Test – dokaz da je zaposleni savladao teorijski deo obuke za bezbedan i zdrav rad.

Koliko traje osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Trajanje osposobljavanja može značajno varirati u zavisnosti od različitih faktora, kao što su specifičnosti posla, vrsta industrije, složenost radnih procesa, zakonski zahtevi i nivo opasnosti na radnom mestu.

Obuka zaposlenih ne bi trebala da traje kraće od dva radna dana.

Koji su benefiti osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

1. Smanjenje rizika od povreda i profesionalnih bolesti

2. Poboljšanje produktivnosti i motivacije radnika

3. Pridržavanje zakonskih propisa

4. Smanjenje troškova uzrokovanih povredama na radu

5. Unapređenje radnog okruženja, zadovoljstva zaposlenih i njihove motivacije

6. Povećavanje konkurentnosti i reputacije preduzeća

7. Smanjenje fluktuacije zaposlenih

Koje su zakonske posledice nepravilne obuke ili izostanka obuke?

Nepravilna obuka ili potpuni izostanak obuke zaposlenih za bezbedan i zdrav rad može imati ozbiljne zakonske posledice za poslodavca, uključujući novčane kazne, pravne posledice, pa čak i krivične odgovornosti.

Novčane kazne: Član 100 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu definiše da kazne za preduzetnike zbog nepravilne obuke ili izostanka obuke mogu biti do 500.000 dinara, dok za pravna lica kazne mogu iznositi i do 2.000.000 dinara, u zavisnosti od ozbiljnosti prekršaja i zakonskih propisa. 
– Pravni postupci i tužbe
– Povećan rizik od nesreća i povreda
– Smanjenje osiguranja i naknada
– Gubitak ugleda i poverenja

Kako Asip Prevent može da vam pomogne u procesu osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Prilikom obuke za bezbedan i zdrav rad, obavezna su sledeća dokumenta:

OBR 6 – dokaz da je zaposleni osposobljen za bezbedan i zdrav rad

LZO – dokaz da su zaposlenom izdata na upotrebu lična zaštitna sredstva koja su neophodna za njegovo radno mesto, dokaz da je zaposleni ista zaprimio kao i da je prošao obuku za bezbednu upotrebu iste.

Obrazac o praktičnoj proveri osposobljenosti – dokaz da je zaposleni prošao praktičnu obuku za bezbedan i zdrav rad na svakoj opremi za rad koju koristi u tehnološkom procesu.

Test – dokaz da je zaposleni savladao teorijski deo obuke za bezbedan i zdrav rad.

Koliko traje osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Trajanje osposobljavanja može značajno varirati u zavisnosti od različitih faktora, kao što su specifičnosti posla, vrsta industrije, složenost radnih procesa, zakonski zahtevi i nivo opasnosti na radnom mestu.

Obuka zaposlenih ne bi trebala da traje kraće od dva radna dana.

Koji su benefiti osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad?

Izrada Plana i programa osposobljavanja (Programa obuke) zaposlenih za bezbedan i zdrav rad

Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad

Izrada testova provere znanja zaposlenih iz bezbednosti i zdravlja na radu (zaštite na radu)

Provera znanja zaposlenih u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu

Vanredno osposobljavanje zaposlenih iz oblasti BZNR

Izrada i popunjavanje Obrasca broj 6

Izrada obrazaca o praktičnoj obuci / proveri za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu

Kako podneti zahtev?

Da biste podneli zahtev za našu uslugu na brz i jednostavan način, potrebno je da u par koraka popunite zahtev.

Prvo, izaberite najbližu filijalu ili poslovnu jedinicu koja vam odgovara. Dalje popunite sve potrebne informacije uključujući podatke o kompaniji, kontakt detalje i tačan opis usluge koju tražite.

Vaš zahtev će biti prosleđen nadležnom timu koji će ga pregledati i obraditi u najkraćem mogućem roku!

Često postavljena pitanja

Poslodavac treba da obuči svakog zaposlenog za bezbedan i zdrav rad.

Ove obuke se sprovode u toku radnog vremena, a uključuju upoznavanje zaposlenih sa rizicima na radnom mestu i konkretnim merama za bezbednost i zdravlje na radu.

Treba da budu prilagođene specifičnostima konkretnog radnog mesta, a troškove obučavanja snosi poslodavac.

Proces osposobljavanja obuhvata teorijski i praktični deo obuke. U teorijskom delu, zaposleni se upoznaju sa svojim pravima i obavezama, kao i pravima i obavezama poslodavca, uz detaljno razumevanje relevantnih zakonskih i podzakonskih akata. U praktičnom delu, zaposleni se konkretno osposobljavaju za bezbedan i zdrav rad na svom radnom mestu, kroz obuku koja se fokusira na primenu naučenih principa i procedura u svakodnevnom radnom okruženju.

Jeste. Prema zakonodavstvu, svaki poslodavac je dužan da obezbedi obuku, kako bi se minimizirali rizici i obezbedila sigurnost radnog okruženja.

Zakonom nije jasno definisano. Obuka i provera ne bi trebala da traje manje od 2 radna dana.

Poslodavac je odgovoran za organizovanje i sprovođenje obuke zaposlenih za bezbedan i zdrav rad. Ovu obuku može realizovati na nekoliko načina. Prvi način je da zaposli stručnu osobu (Savetnika ili Saradnika) unutar svoje firme, koja će biti zadužena za upravljanje poslovima BZNR, kao i za sprovođenje obuka za zaposlene.

U slučaju da poslodavac nema adekvatan kadar za ovu vrstu obuke, odnosno ako ne ispunjava uslove predviđene čl. 48 i čl. 49 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, može angažovati pravno lice ili preduzetnika sa odgovarajućom licencom. Ove institucije će obezbediti stručnu osobu (Savetnika ili Saradnika) koja će preuzeti odgovornost za pružanje usluga bezbednosti i zdravlja na radu, uključujući obuku zaposlenih.

Takođe, poslodavac može sam vršiti BZR obuku zaposlenih u određenim delatnostima, koje su definisane u članu 47 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, ali pod uslovom da broj zaposlenih u tim delatnostima ne prelazi 20. Takođe, osoba koja sprovodi obuku mora imati položen stručni ispit iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Osposobljavanje (obuka) zaposlenih za bezbedan i zdrav rad se vrši u sledećim slučajevima:

01 – prilikom zasnivanja radnog odnosa, odnosno drugog radnog angažovanja; 

02 – usled premeštaja na druge poslove;

03 – prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad ili promene opreme za rad;

04 – prilikom promene radnog procesa;

05 – ako poslodavac odredi zaposlenom da obavlja poslove na dva ili više radnih mesta;

06 – ako kod poslodavca (na osnovu ugovora, sporazuma ili po bilo kom drugom osnovu) rad obavljaju zaposleni drugog poslodavca;

07 – dodatna obuka kada to zahteva radni proces;

08 – dodatna obuka u slučaju teške, smrtne ili kolektivne povrede na radu sa teškom ili smrtnom povredom na radu;

09 – periodična obuka zaposlenih;

10 – obuka neposrednih rukovodilaca.

Jeste. Obuka je neophodna kako bi se zaposleni upoznali sa specifičnostima novog radnog mesta, uključujući potencijalne rizike i mere za bezbedno obavljanje poslova.

Obrazac broj 6 (OBR6), karton lične zaštitne opreme (LZO), obrazac o praktičnoj proveri osposobljenosti i Test za proveru teorijskog znanja.

Za radna mesta sa povećanim rizikom na godinu dana (12 meseci), a za radna mesta koja nisu sa povećanim rizikom, jednom u tri godine (36 meseci).

Jeste. Provera osposobljenosti (obučenosti) je sastavni deo osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad.

Mora. To je regulisano članom 33 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (“Sl. Glasnik RS”, br. 35/2023)

Jeste. Ova obaveza je definisana članom 36 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (“Sl. Glasnik RS”, br. 35/2023)

Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad ima značajan uticaj na smanjenje povreda na radu. Kroz pravilnu obuku, zaposleni stiču znanja, veštine i svesnost o rizicima na radnom mestu, uče kako da prepoznaju opasnosti, koriste zaštitnu opremu, prate bezbednosne procedure i pravilno reaguju u kriznim situacijama, što značajno smanjuje mogućnost nesreća i povreda na radnom mestu.

Troškovi obuke obezbeđuju se iz sredstava poslodavca i ne mogu biti na teret zaposlenog.

Kontaktirajte nas!

Da biste podneli zahtev za našu uslugu  na brz i jednostavan način, potrebno je da u par koraka popunite zahtev.

Prvo, izaberite najbližu filijalu ili poslovnu jedinicu koja vam odgovara. Dalje popunite sve potrebne informacije uključujući podatke o kompaniji, kontakt detalje i tačan opis usluge koju tražite.

Vaš zahtev će biti prosleđen nadležnom timu koji će ga pregledati i obraditi u najkraćem mogućem roku!

Kontaktirajte nas

Brzo i jednostavno podnošenje onlajn zahteva.
Živimo i radimo bezbedno!